Ušli smo u sveti i veliki tjedan, čiji je vrhunac Sv. trodnevlje. Obrede velikog tjedna slavimo samo u župnoj crkvi na Kamenskom, veliki četvrtak i petak u 18.00 sati, te veliku subotu u 20.00 sati. Prije obreda biti ćemo na raspolaganju za Sv. ispovijed. Na Veliki Petak obavezuje nas strogi post i nemrs, odvažimo se postiti!

BLAGOSLOV JELA NA VELIKU SUBOTU

14:30 Kobilić
14:50 Husje
15:10 Čurjaki
15:30 Donje Mekušje – ispred crkve
15:50 Vodostaj
14:30 Gradac – ispred kuće Sv. Josipa
14:50 Mostanje
15:15 Sv. Doroteja
15:35 Turanj – ispred crkve
16:00 Turanjski Goljaki
14:30 Jelaši
14:50 Sajevac
15:15 Lemić brdo
15:40 Gornje Mekušje
16:00 Kamensko – ispred crkve

Na uskrs Sv. Mise su prema nedjeljnom rasporedu, ali bez nedjeljne Sv. Mise za djecu.

NEKA ISUSOVO USKRSNUĆE UNESE U NAS NADU BOŽJE SVEMOĆI I UTJEHU BOŽJE BLIZINE.

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Dana 22. veljače naši krizmanici su se zaputili na hodočašće, stopama bl. Miroslava Bulešića, u Istru. naša prva postaja bilo je Lanišće, pitoreskno mjestašce na obroncima Ćićarije, gdje je bl. Miroslav ubijen nakon krizme 24. kolovoza 1947. Nakon molitve i pojašnjenja župnika vlč. Josipa Mašine, zaputili smo se razgledati spomen doma posvećenog bl. Miroslavu. Nakon obilaska uputili smo se u Poreč gdje smo u pratnji katedralnog župnika vlč. Mladena Pranjića razgledali kompleks Eufrazijeve bazilike. Nakon Poreča zaputili smo se u maleni Beram, kako bismo na Škriljinama vidjeli “hrvatsku Sikstinu” crkvu Sv. Marije koja je cijela oslikana freskama iz 1474. godine. Na mjestu nas je dočekao, te svojim znanjem i pojašnjenjima oduševio prof. Josip Šiklić. Nakon susreta s velikim umjetničkim blagom susreli smo se s vlastitim slabostima u sakramentu Božjeg milosrđa: Sv. ispovjedi. Po dolasku u Sv. Petar u Šumi slavili smo zajedničku Euharistiju, te razgledali drevni samostanski kompleks. Nakon iscrpljujućeg dana, zaputili smo se našem karlovačkom domu duhovno i kulturno obogaćeni.

Nadajmo se da će nas primjer i uzor bl. Miroslava oduševljavati za svetost i dalje!

Župljani župe Kamensko u Karlovcu okupili su se na proslavi zaštitnika jedne od najmlađih karlovačkih crkvi, bl. Alojzija Stepinca. Kapela se nalazi u karlovačkom prigradskom naselju Turanj, koje je bilo okupirano i teško stradalo u domovinskom ratu.. Za blagdan su se župljani pripremali trodnevnicom, a Sv. Misu na sam blagdan predvodio je vlč. Petar Galeković, župni vikar Nacijonalnog svetišta Sv. Josipa  na Dubovcu u Karlovcu. U propovjedi je prikazao lik bl. Alojzija Stepinca kao čovjeka koji živi evanđelje i vodi se ljubavlju prema Bogu u svakodnevnom životu, te usporedio kušnje njegova vremena i kušnje naših dana. Nakon završnog blagoslova okupljeni vjernici su imali mogućnost častiti relikvije bl. Alojzija.

Filijalna crkva bl. Alojzija započela se graditi iza Domovinskog rata, 2000 godine, i danas okuplja vjernike  Turnja, Jelaša, Logorišta i ostalih prigradskih područja, a čini dio župe Kamensko kojom upravljaju pavlini.

U drevnom pavlinskom samostanu na Kamenskom kod Karlovca, pavlini su 15. siječnja
proslavili svetkovinu Sv. Pavla Prvog Pustinjaka, uzora i zaštitnika pavlina, koji upravo od
njega uzimaju svoj naziv. Prije Sv. Mise održana je pobožnost Sv. Pavlu koja se sastoji od
himana i zaziva, a potječu oni iz kasnog srednjeg vijeka, dok su na hrvatski jezik prepjevani
tek prije pola stoljeća po župniku iz Strizivojne, Mitru Dragotincu. Svečanu Sv. Misu
predvodio je viceprovincijal Hrvatske pavlinske viceprovincije Sv. Marije Kraljice Anđela,
fr. Ivan Šarić, a propovijedao je fr. Marko Kornelije Glogović. U nadahnutoj propovijedi
istaknuo je kako Bog uvijek izabire malene i posljednje, ali one koji dolaze k njemu, tako i
samo ime Paulus znači maleni, a maleni su ipak prvi pred Bogom. Sv. Misi je nazočio i
konfratar pavlinskog reda mons. Ferdinand Vražić kao i karlovački svećenici na čelu sa preč.
dekanom Draženom Karačićem. Liturgiju su uzveličali župni zbor župe Kamensko i KUD
Stative iz Karlovca. Za Svetkovinu Sv. Pavla koja pada 15. siječnja, pavlini, župljani i
štovatelji Sv. Pavla pripremali su se pobožnostima kroz devetnicu od Svetkovine Sv. Tri
Kralja. Nakon Sv. Mise svi štovatelji imali su prilike častiti relikvije Sv. Pavla, kao i okupiti
se na zajedničko agape.
Pavlinski samostan u Kamenskom osnovan je po Katarini Frankopan 1404. godine, te su
Katarina i njen suprug Stjepan pokopani u prvotnoj samostanskoj crkvi. Upravo u ovaj
samostan vratili su se pavlini 1972. iz Poljske, čime je ovaj samostan postao temelj obnove
reda u našoj domovini, a danas je sjedište vice provincije koja okuplja tri hrvatska samostana.
Danas tu na Kamenskom djeluje šest monaha pavlina, četiri svećenika i dva časna brata.

Plodna pustinja

Ususret svetkovini Sv. Pavla Prvog Pustinjaka

Sv. Pavla Pustinjaka (oko 227-341) slavimo 15. siječnja, i iako nam je njegov lik dalek i zagonetan može nas naučiti mnogo. Rodio se u Tebi u Egiptu, u 16. je godini napustio obiteljski dom prestrašen progonima kršćana i nastanio se na pustinji, u pećini s izvorom, ali daleko od ljudi. Iz oskudnih podataka o njegovom životu saznajemo da je nekoliko dana prije smrti radosno dočekao Sv. Antuna Opata. Upravo taj motiv iz njegova života tema je najčešćih likovnih prikaza. Naime, Sv. Antun se u jednom trenutku zapitao dali je on sam i jedini pustinjak na svijetu, te tražio od Boga potvrdu za svoj pustinjački način života. Prvi kršćani živjeli su gotovo isključivo u gradovima u lijepim zajednicama Crkve te nisu bježali od nikoga, već su u svakome trenutku bili spremni na mučeništvo za Krista. Međutim, u IV. stoljeću je kršćanstvo zadobilo opću potporu i državnu dozvolu čime je broj vjernika jako porastao, slijedom čega su izblijedjela evanđeoska načela, razvodnilo se zajedništvo, a smanjio se i žar ljubavi prema Bogu. Oni koji su htjeli beskompromisno živjeti po evanđelju polako su napuštali gradove i živjeli u samoći s Bogom, nasljedujući prve zajednice kršćana tvoreći male zajednice – prve samostane. Tako se i Antun povukao iz svijeta, ali kao pustinjaku budile su se i u njemu sumnje, dali je krenuo dobrim putem? Dali je njegov postupak opravdan? Želi li Bog takav način života?

Tada u snu dobiva uputu da postoji još jedan pustinjak stariji od njega. Bog nas u svojim svecima ohrabruje i svatko od nas koji živi evanđelje je ohrabrenje za bližnjega. Antun kreće u potragu i uz pomoć vučice pronalazi Pavla u njegovoj pećini. Tako upravo u susretu i otvorenosti Sv. Pavla, Antun nalazi potvrdu ispravnosti pustinjačkog života. Pavao nije imao društva, ipak nije na pustinji postao manje čovjek, štoviše; njegovo čovještvo se izbistrilo i iščistilo, postao je stvarno drugi Krist koji se raduje susretu sa čovjekom. Očekivali bismo od onoga koji je napustio svijet da ga prezire, da od njega bježi. Ipak, onaj tko živi zajedništvo s Bogom ne može prezirati čovjeka, bližnjega bez obzira kakav on bio. Radost susreta upisana je u identitet čovjeka nadahnutog Bogom koji se ponizio u štalici kako bi prebivao s ljudima. Takvo nadahnuće stvorilo je kod Pavla ozračje otvorenosti prema bližnjemu. A nama Pavao pokazuje da je mjera otvorenosti na Boga mjerom otvorenosti na čovjeka. Da upravo odnos prema bližnjemu pokazuje kakav je moj odnos prema Bogu, čime mogu sebe ispitati. U naše vrijeme kada se sve više zatvaramo jedni na druge te nestaje komunikacije i poštovanja, nestaje i radost susreta, jer dobar dio našeg društva čine pustinjaci, a ne vidimo takvu otvorenost i ispravnu mjeru odnosa prema čovjeku. U današnjim pustinjama koje su mnogi sami izabrali ili su na njih osuđeni nema plodne otvorenosti i radosti susreta. Jer nema Boga.

Stoga nam svevremenski uzor redovnika pavlina pokazuje da prokletstvo samoće lako može postati blagoslov zajedništva, ako se u svojoj samoći otvorimo na Boga, ako ga iskrena srca tražimo. Ako nemamo potrebu mijenjati druge nego sebe. Zagonetni pustinjak iz Tebe tako nam postaje primjer i uzor, zagovornik plodnog duhovnog života koji je vidljiv u otvorenosti prema čovjeku.

Proslaviti ćemo Sv. Pavla u ponedjeljak, u 11 sati u našoj crkvi na Kamenskom.

U pripremi za svetkovinu Božića kada ćemo slaviti Kristov dolazak u pola noći (00.00) u našoj župnoj crkvi, te kapeli bl. Alojzija Stepinca i Sv. Antuna u Donjem Mekušju.

Blagoslov kuća obaviti ćemo po sljedećem rasporedu

27.12. Kamensko i Lemić Brdo

28.12. Gornje Mekušje

29. 12. Ulica Braće Gojak, Sajevac

30. 12. Mikšići i Jelaši

2.1. Turanjski Poloj i Turanjski Goljaki

3.1. Turanj i Šćulac Brdo

4.1. Logorište i Mostanje

5. 1. Vodostaj i Gradac

8.1. Donje Mekušje, Ćurjaki, Kobilić i Husje

Blagoslov počinjemo u 9.00 sati, a Vas molimo da pripremite svijeću ili svijeće te križ na stolu kako bi se formirao oltarić.

Sretan Vam i blagoslovljen Božić!

Odlukom Sinode Zagrebačke nadbiskupije priprava za sakrament Sv. Pričesti i Sv. Potvrde umjesto dosadašnje jedne školske godine produžuje se na obaveznu dvogodišnju pripravu. Stoga će ista u našoj župi biti organizirana na sljedeći način:

Prvopričesnici: Turanj 2. razred prva subota u mjesecu u 11 sati.

Sv. Antun 2. razred prvi petak u mjesecu u 16.30 sati.

Krizmanici: Turanj 7. razred prva subota u mjesecu u 15 sati.

Kamensko 7. razred prva subota u mjesecu u 14 sati.

Sv. Antun 7. razred prvi petak u mjesecu u 17.30 sati.

Napominjemo da je dvogodišnja priprava obavezna, te da će oni koji ne pristupe pripravi na vrijeme morati odgoditi Sv. Krizmu dok ne obave dvogodišnju pripravu. Stoga molimo da se učenici drugih i sedmih razreda okupe u naznačene dane i vrijeme. Ovogodišnji krizmanici i prvopričesnici kao posljednji će primiti sakramente s samo jednom godinom priprave.

Naše krizmanike i prvopričesnike preporučamo u Vaše molitve.

Na svetkovinu Svih Svetih Sv. Mise su prema nedjeljnom rasporedu s iznimkom Sv. Mise za djecu koje neće biti. Molitva odrješenja i zajedničke molitve za pokojne biti će na Svi Svete na našim grobljima: Kamensko u 15.00, Sv. Doroteja i Sv. Antun u 10.20.

Na Dušni dan, dan molitve za pokojne Sv. Mise će biti: prema sljedećem rasporedu: Sv. Antun i Sv. Doroteja 9.30., Turanj i Kamensko u 11.00, dok večernjih Sv. Misa neće biti toga dana. Potpuni oprost u osmini Svisvetih može se izmoliti pod uobičajenim uvjetima, Sv. Mise, pohoda groblja – molitve za pokojne, i molitve na nakanu Sv. Oca.

Nemojmo zaboraviti u molitvi naše drage pokojne od kojih smo toliko dobra primili.

Molitva za pokojne:

Bože svih duša,
koji si uništio smrt,
uništio đavla i dao život cijelome svijetu,
daj Gospodine,
da se duša tvog pokojnog sluge
odmori na mjestu svjetla, čistome mjestu,
mjestu svježine, gdje ne postoje suze, patnja i bol.

Ti, o, dobri milosrdni Bože, oprosti svaki grijeh
koji je duša počinila u riječi, radu, mislima,
jer nema čovjeka koji živi, a ne griješi.

Ti si, Gospodine, jedini bez grijeha,
i tvoja je pravda jedina pravda dovijeka
i Tvoja je riječ istina.

Budući da si Ti, Kriste,
naš Bog, uskrsnuće i život,
dajemo Ti dušu Tvog preminulog sluge.

Pokoj vječni…

Na godišnjicu rođenja za nebo dugogodišnjeg Kamenskog župnika i najstarijega hrvatskog pavlina okupila se pavlinska zajednica te brojna obitelj i poznanici na Sv. Misi u 18.00 sati. Sv. misu na dan Sv. Mihaela Gabriela i Rafaela Arkanđela predvodio je naš pavlinski konfratar mons. Ferdinand Vražić, dugogodišnji prijatelj pokojnika, te se u nadahnutoj propovjedi prisjetio njegove osobe te mnogih dirljivih detalja. Bogoslužje je uzveličao Župni Zbor.

Korizmene ispovijedi po župama karlovačkog dekanata:

03.04.2023. župa BDM Snježne – Kamensko u 16 sati Turanj, od 17 sati nadalje Kamensko.

04.04.2023. župa Presveto Srce Isusovo – Novi Centar u 8 – 9 sati, 18 – 19 sati

04.04.2023. župa Sv. Franje Ksaverskog – Švarča u 17-18 sati

RASPORED BLAGOSLOVA JELA NA VELIKU SUBOTU

15:00 Kobilić

15:15 Husje

15:30 Čurjaki

15:45 Donje Mekušje – ispred crkve

16:00 Vodostaj

16:15 Gradac – ispred kuće Sv. Josipa

16:45 Mostanje

17:00 Sv. Doroteja – ispred crkve

17:15 Turanj – ispred crkve

17:30 Turanjski Goljaki

17:45 Jelaši

18:00 Sajevac

18:15 Lemić brdo

18:30 Gornje Mekušje

18:45 Kamensko – ispred crkve

Pred nama je Vazmeno trodnevlje – najsvetiji dani u crkvenoj godini: Veliki četvrtak, petak i subota. Na Veliki četvrtak slavimo Isusovu posljednju večeru koju je On slavio s učenicima ustanovljujuću Euharistiju, prije nego što je bio uhvaćen, izdan i predan. Bogoslužje će biti samo na Kamenskom i počinje u 18:00 sati.

Na Veliki petak slavimo Isusov križni put, muku, smrt na križu i polaganje u grob. Na taj dan katolike obavezuje strogi post. Bogoslužje koje sadrži čitanje Muke, klanjanje križu, i Sv. Pričest počinje u 18:00 sati.

Na Veliku subotu crkva će biti otvorena cijeli dan, kako bismo se mogli ući i pomoliti se na Isusov grob. Navečer je u 20:00 sati najsvečanija misa u godini u kojoj slavimo Isusovo uskrsnuće.

Ne dopustimo sebi propustiti najsvetije dane u godini!

Okupimo se svi u župnoj crkvi te dane, kako bismo mogli što dublje i plodonosnije proslaviti ova uskrsna otajstva.

Na sam dan Uskrsa mise su kao i nedjeljom Turanj 8:00 i 11:00, Sv. Doroteja i Sv. Antun u 9:30, Kamensko u 11:00.

Na dobro nam došlo Uskrsnuće Gospodnje!